Elafiti

Elafitski otoci su skupina otoka koja se nalazi zapadno od Dubrovnika. Elafiti se spominju već u 1. stoljeću, a njihov naziv potječe od grčke riječi elaphos – jelen. U veće elafitske otoke ubrajaju se Šipan, Koločep (koji mještani zovu Kalamota) i Lopud. Manji elafitski otoci su: Daksa, Sv. Andrija, Ruda, Mišnjak, Kosmeč, Goleč, Crkvine, Tajan, Olipa - koji je najzapadniji otok skupine. Daksa je otočić koji se nalazi nasuprot Gruža, glavne dubrovačke luke, a na otoku Sv. Andrija nalazi se svjetionik i nije naseljen. Na Jakljanu je prekrasna pješčana uvala u kojoj se nalazi dječje odmaralište i rekreacijski centar. Svi naseljeni otoci imaju brojnu spomeničku i kulturno-povijesnu baštinu. Do Elafitskih otoka može se stići trajektom 4 puta dnevno iz Dubrovnika (luka Gruž); trajekt povezuje otoke Koločep, Lopud i Šipan (Suđurađ). Lopud i Koločep su otoci na kojima nema automobila, dok na Šipan možete svojim prijevoznim sredstvom.
Šipan je najveći i najudaljeniji otok od Dubrovnika. Suđurađ i Šipanska luka dva su jedina mjesta na otoku, a povezana su autobusnom linijom; dijeli ih polje. Tijekom 15. st. brojne su dubrovačke obitelji izgradile ljetnikovce na Šipanu. Tako se u Suđurđu nalazi ljetnikovac koji je sagradio bogati brodovlasnik i trgovac Vice Stjepović Skočibuha u 16. st. i jedini je sačuvani povijesno-arhitektonski spomenik dubrovačke ladanjske arhitekture u nas. Prostire se na oko 30 00 m2 opasanih zidom. Tu je i neobična crkva sv. Duha. Ta je građevina najprije bila zamišljena kao utvrda koja je trebala poslužiti za zaštitu i tek je kasnije prenamijenjena u crkvu, na kojoj su i danas vidljive puškarnice. U Šipanskoj luci nalazi se crkva sv. Stjepana u kojoj se nalazi slika Bogorodice s djetetom iz 15. st., rad venecijanskog majstora Panteleonea. Također tu se nalazi i Knežev dvor, podignut 1470. godine. Razasute po otoku nalaze se brojne crkve i ljetnikovci.
Otok Lopud najrazvijeniji je otok Elafita, nalazi se između otoka Koločepa i Šipana. Udaljen je oko sat vremena trajektom od Dubrovnika. Stanovništvo se uglavnom bavi turizmom, poljodjelstvom i ribarstvom. Na otoku postoje dva zaljeva – Šunj i Lopudski zaljev, a udaljeni su oko 20-ak minuta pješice. Zaljev Šunj poznat je po istoimenoj plaži pješčanoj plaži, a pješčani plićak proteže se čak stotinjak metara od obale, što je čini idealnom destinacijom za roditelje s malenom djecom. Nad uvalom se uzdiže crkva Gospe od Šunja. Lopud je veoma miran, opuštajući otok, na kojem nema automobila i pogodan je za šetnje, kupanje i uživanje u mediteranskom krajoliku i bujnoj vegetaciji. Mjesto Lopud nalazi se na sjeverozapadnoj strani otoka, a od pristaništa u Lopudu možete šetnicom stići do vidikovca Belvedere i uživati u nezaboravnom pogledu na Elafite. Najviša otočna točka je Polačica, a nalazi se na 216 m nadmorske visine. Duljina otoka je 4,6 km, a ukupna dužina obale je 13,2 km. U samom mjestu možete obići perivoj Đorđić-Mayneri koji se prostire na oko 13 000 m2 i podijeljen je na dva dijela odijeljena suhozidom. U ovom perivoju možete uživati u stablima eukaliptusa, palmi i ostalog mediteranskog raslinja. Kršćanstvo na otok dolazi s Rimljanima te na otoku postoje brojni ranokršćanski lokaliteti i veoma velik broj crkvica (sv. Ilije, sv. Nikole te franjevački i dominikanski samostan. Ponad naselja Lopud nalazi se španjolska utvrda sv. Šimuna iz 1512. godine.
Nakon 1497. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovačke Republike, tada je na otoku živjelo oko 1 000 žitelja, a u vlasništvu Lopuđana bilo je čak 80 brodova!
Koločep je jedini otok na Jadranu koji ima dva imena. Stanovnici ga još nazivaju i Kalamota, a sebe Kalamotezi. Pretpostavlja se da naziv otoka potječe od grč. riječi calamos – ribarski štap. Koločep je najjužniji naseljeni hrvatski otok, udaljen je od Dubrovnika oko 3 km. Na otoku postoje dva naselja Gornje Čelo i Donje Čelo, udaljena 15-ak minuta pješice. Na otoku postoji dosta vrijednih spomenika (uglavnom crkvice i kapelice) koje su nastale do 16. st.
Na južnoj strani otoka nalazi se rt Bezdan i na njemu je svjetionik i to je jedan od lokaliteta za pliće zarone i silazak u ponor. Na tom se lokalitetu na dubini od 16 – 19 m nalazi olupina jedrenjaka Aurora. Ronioci kažu da je riječ o veoma zanimljivom zaronu, koji se odlikuje raznolikim životinjskim i biljnim svijetom, mnoštvom spilja, uvala i podvodnih grebena. Tu se nalazi i Plava spilja sa svojim ponorom koji se spušta gotovo 40 m. Veoma je poznata među roniocima kao jedna od zadivljujućih podmorskih atrakcija, osobito za toplih ljetnih večeri kad je nebo obasuto zvijezdama.